www.ribar.com.mk

pozajmen tekst od hrvatski za ovoj morski predator


Brancin / Lubin, Dicentrarchus labrax

Dicentrarchus labrax

Brancin je vrlo močna riba za koju se sa pravom smatra kako je vladar obalnog mora. Grabežljivac poput njega sa krupnom glavom i velikim i snažnim ustima u stanju je napasti plijen prilicno nerazmjeran njegovoj velicini. Unutrašnjost usta puna sitnih zubiju koja podsječa na brusni papir onemogućuje bijeg plijenu koji završi u njezinim ustima.

Ostali narodni nazivi: lubin, dut, levrek, smudut, vuk i posljednjih godina sve češći među ribolovcima – branko!
Strani nazivi: engl. European Seabass; franc. Bar europeen; njem. Seebarsch; tal. Spigola
Vrijeme mrijesta: Kraj jeseni i početak zime
Porodica: Moronidae (brancini)
Bliski rođaci: kirnja, kanjac, vučić i pirka


Izgled

Samo tijelo brancina je dosta specifično i lako prepoznatljivo. Boje je na gornjoj strani olovno-sive, u sredini srebrenkaste te na donjoj strani srebrenkasto-bijele.
Krupna glava, izduženi rep te snažan i dosta velik rep omogućavaju mu brze i efikasne napade gdje kao pobjednik većinu vremena prolazi baš brancin. Vidljiva je bočna linija te pjege koje su prisutne samo u mlađih primjeraka te rastom samog brancina postepeno nestaju.
Duljine je do jedan metar, najveće težine do 14-15 kg sa relativno čestim primjercima od 5-8 kg međutim najčešće se love primjerci od oko 0,50 kg.

brancin-seabass
Obitavališta

Obitava u vodama Mediterana ali i Atlantskog oceana. Brancina možemo naći uzduž čitave jadranske obale, u mutnom i bistrom, slanom i manje slanom moru te ušćima rijeka neovisno o tipu dna. Najčešće obitava u moru od 2 – 10 metara dubine, te iako se vjerovalo kako ne zalazi dublje od 15 metara, zadnjih godina ga se sve više može sresti i na dubinama večim od 20 metara. Brancin voli pjeskovita, kamenita i posedonijom obrasla tla. U potrazi za plijenom učestao je u svim uvalama i lukama pa čak i u blizini ljudskih naselja. Izrazito je teritorijalna riba te se na istom području zna zadržat i po nekoliko mjeseci. Ustvari, mogli bi smo reći kako je brancina moguće sresti na svim mjestima gdje se nalaze jata sitne ribe poput gavuna. U RH najpoznatija lovišta brancina nalaze se u okolici zapadne Istre, Novigradsko more, Velebitski kanal, Šibenski zaljev te ušće Neretve te ostali uski morski prolazi (Osorski tjesnac, ušće Zrmanje u more, uvala Karinskog mora, kanal između Velog i Malog Brijuna, područje Murtera kod kanala Vranskog jezera, mosta između Ugljena i Pašmana itd…). Veća jata formiraju u dva razdoblja, od početka mrijesta krajem prosinca te tijekom proljeća, kada se more počne naglo zagrijavati te dosegne temperaturu od 17 °C

brancin-Dicentrarchus_labrax_map


Ishrana = Plijen

Osnovnu ishranu brancina čine gavuni, papaline, inćuni te male jegulje , tj. plijen koji se većinom nalazi na području njegova obitavališta. Vrlo često napada i veći plijen, poput cipla a ponekad u svoj jelovnik uvrsti i rakove.
U vrijeme seobe, u proljeće prema rijeci i u jesen prema moru brancini love u većim jatima. Za lov koriste dosta specifičnu taktiku. Kada su neaktivni nalaze se u dubljem dijelu vode. Kada lov počne dižu se prema površini i tjeraju plijen prema obali gdje nemaju načina za bijeg te je sam čin lova vrlo često efikasan.

U normalnim okolnostima kada ne love u jatima brancin rabi tehniku „čeke“ te vrlo rijetko progoni plijen. Skriven u zaklonu budno prati zbivanja te čeka neopreznu ribicu. Ishod je jasan, streloviti napad i… tko živ tko mrtav. Upravo zato jest posebno važno da svoje sisteme zabacujete kraj prirodnog ili umjetnog zaklona, primjerice bove.


Ribolov brancina / lubina

Iako trenutno u RH ne postoji lovostaj na brancina radi mrijesta koji se događa između siječnja i ožujka, ipak je potrebno poštivati neke odredbe uvedene radi zaštite brancina i sveukupnog ribljeg fonda. Trenutno minimalna lovna veličina na brancina iznosi 23 cm. Molimo sve sportske ribolovce da se drže navedenih mjera, naravno nije na odmet i koji centimetar više…

bass3-6kg

Najbolje vrijeme za lov na brancina jest u svitanje te sumrak. Dnevni lov daje dobre rezultate samo u slučaju mutne vode i/ili većih valova uzrokovanih jugom.

Vrlo velikih broj sportskih ribolovaca tvrdi kako je brancin jedna od riba čija aktivnost uvelike ovisi plimi i oseci. Naime, tijekom promjene kurenta aktivnost brancina je najveca te se većina sportskih ribolovaca tada može nadati dobrom ulovu!
Sam pribor za lov brancina je vrlo različit te ovisi o mjestu i načinu ribolova. Kako postoji velika mogućnost ulova većih, gotovo kapitalnih primjeraka, tako i oprema korištena u morskom ribolovu na brancina treba pratiti kvalitetom svakog dijela korištene opreme.

Neovisno o vrsti ribolova koji preferiramo, za ribolov brancina bitno je koristiti fluoro-karbonski predvez dužine ne manje od 1 metar, udica vezana „Albright“ čvorem.


Tereni na kojem je idealno lovit brancina

Kako je ulov moguć na svim terenima koja bi smo mogli nazvati stalnim staništima, ipak, što smo naveli u dijelu „obitavališta“, brancin najviše voli pjeskovita i kamenita dna obrasla posidonijom. Međutim, slobodno možemo ustvrdit kako ga u sjevernim i srednjim dijelovima Jadranskog mora ipak ima više nego u južnim, uz izuzetak ušća rijeke Neretve. Smatra se jednom od najpokretljivijih riba koja se često zadržava oko luka i u blizini naselja, ali isto tako pokraj riječnih ušća.




Ribolov brancina sa obale


Spinning brancina

Za ribolov” špinanjem” preporuka je korisiti dvodijelne ili trodijelne semi-parabolic štapove izrađene od karbona (ili nekog drugog laganog materijala) koje će vam omogućiti Iako višesatno zabacivanje te idealno vrijeme kontriranja prilikom ugriza. Iako postoje različite priče o samoj uspješnosti spinnanja na brancina slobodno možemo utvrditi kako je to taktika koja djeluje i može donijeti kapitalne rezultate, najveći problem kod ove vrste ribolova jest pogoditi način samog vođenja varalice. Nekad tradicionalno najuspješnija metoda spinnanja poput laganog povlačenja varalice može rezultirat samo zainteresiranošću brancina, no ne i pokušajem griza.
Preporuka je mjenjati samu taktiku povlačenja kod češljanja obale, od laganog povlačenja do mjenjanja smjera kretanja te cimanja štapa u svrhu glume kako se radi o ranjenoj ribici. Vrlo često jednostavan dodatak varalici poput crvenog konca umotanog oko zadnjeg kraja varalice može polučit zanimljive rezultate.

Varalice za lov brancina

Što se tiče samih varalica, preporuka je korištenje varalice veličine od 5–10 cm, najbolje sa silikonskim ribicima i jeguljama (poput team Cormoran “Splash Walker”, standarnih varalica plave boje (gavun) ili ako lovimo u mutnom – žarkim bojama poput žute, crvene, rozne itd… Od proizvođača izdvajaju se Rapala model Original, plastični Husky Jerk te Long Cast koji nudi dalji izbačaj, DTD gavun Crystal te wobbler varalice – Owner model Deka Hamakuru te Lucky Craft Slender Pointer 67MR te moštvo modela iz Yamashitine ponude! Dobre rezultate daje i imitacija iglice pa svakako preporučamo da je isprobate.


Ribolov brancina plovkom

Za ribolov brancina plovkom obično se koriste duži bolognese štapovi dužine od 5 – 7 metara i odgovarajući najlon debljine od barem 0,20 mm. S obzirom kako je brancin grabežljivac uvijek je preporučljivo koristiti fluoro-karbonski predvez dužine 1 m te debljine ne manje od 0,10 mm, naravno ako se radi o kvalitetnom i renomiranom proizvođaču. Odabir plovaka ovisi o uvjetima prilikom ribolova. Lovimo li u blizini obale te uvjetima mirnog mora koristi ćemo fiksne plovke od cca 5 gr nosivosti. U slučaju nemirnog mora, što je preporuka za lov brancina, koristit ćemo wagler plovke od 7 i više grama. Ukoliko lovimo u dubljim vodama dalje od obale koristit ćemo sistem sa kliznim plovkom, takodjer nosivosti od oko 5 gr.
Preporuka udica su one dužeg vrata, veličine od 8 – 11 te vrlo bitno, renomiranog proizvođača. Posljednje što želimo jest da već ulovljenu ribu izgubimo radi nekvalitenog najlona i/ili udica.

Kako kod ribolova plovkom nemamo mogućnost češljanja svakog dijelića obale vrlo je bitno da ribu dovedemo na mjesto ribolova. Ukoliko postoji mogućnost, poziciju ćemo prihranjivati nekoliko dana pomoću lako dostupnog mamca poput crvića korištenog u slatkovodnom ribolovu i dostupnom u gotovo svakoj trgovini ribolovne opreme. Čak i primama sa tek nekoliko desetaka crvića tijekom samog ribolova mogla bi biti dostatna da ribu dovede do pozicije a da je ujedno ne nahrani (iako, preporuka je uvijek brumanje sa komadima srdele koja je neizostavni dio ješke u lovu na brancina). Od ostalih mamaca preporuka su kozice, morski crv, školjke, živi mamci cipla, špara i kneza, meso srdele, žive ribice i lignje.
Jednom kada brancin zagrize otpor koji pruža je najveći u početku, međutim vrlo brzo se zamara tako da ga bez problema možete izvaditi na obalu.

Ukoliko ćete kao mamac koristiti živi mamac, lako je moguće da umjesto brancina uhvatite ugora, pa sam mamac prilagodite ovisno o terenu na kojem se lovi (puno hridinastih stijena = potencijalno puno ugora). Najbolje vrijeme za ovakvu vrst ribolova jest kasna jesen i rana zima u jutarnjim ili večernjim satima.


Primama za brancina. Što on to voli?

Primama za brancina, jednako kao i za ribolov bilo koje druge vrste riba, jest preporučljiva međutim nije obvezatna. Naime, neki ribolovci uživaju u samom češljanju obale prilikom ribolova brancina. U tom slučaju količina sportske sreće, pravilnog odabira mamca i ostale opreme uvelike utječe na krajnji rezultat.

Ukoliko vam je draže krenut stopama većine ribolovaca kojima je brum prilikom ribolova bilo koje ribe obavezan tada vam preporučamo nekoliko mogućih „recepata“ za brum lubina:

• Srdela – kao brum preporucljivo je smljevit srdelu na manje komadice, izmjesat ju sa starim kruhom i morskom vodom te bacit tako da se rasprši prilikom udara u vodu. Na taj način ostaje primamljiv oblak koji će privući brancine, orade i ciple.
• Inćuni – jednako kao i sredela mljeveni inćun je odličan način za privući brancina.
• Ribolovni napoj - Nekoliko ribica, inćuna, sredela i ostalih ostataka stavit u kantu te ostavit na sobnoj temperaturi. Svakodnevno odlagat ostatke kruha, juhu, ulje od prženja i slično. Nakon tjedan dana sadržaj kante ulit ispod štapa i uživat u bogatstvu riba koje je vaš kućni brum doveo do vašeg štapa.
• Peleti – moguće je nabavit i pelete koji će ispuštati savršeni poželjan oblak mirisa te privlačit ribu na željeno mjesto.

Brum vršit kroz nekoliko dana, uvijek u isto vrijeme i sa ješkom kojom planiramo lovit. Ukoliko to nije moguće tada pokušajte brum obavit barem pola sata prije samog ribolova ali sa jako usitnjenim komadićima iste ješke, čime čemo ribu privući na željeno mjesto ali je istodobno nećemo nahraniti.

//o ješkama za ribolov na Jadranskom moru


Ribolov brancina sa broda


Panula na brancina

Uz podvodni ribolov jedna od najčešće korištenih tehnika lova na brancina. Mogučnosti za lov brancina pružaju nam se tijekom cijele godine, no najbolje šanse imamo ujesen te posebno po zimi. Najbolje vrijeme za panulu jest tiho vrijeme sa malo valova, posebice nakon kiše kad se more zamuti. Unatoč činjenici što je grabežljiva riba, brancin je veoma oprezan te je preporučljivo loviti sa malo veće udaljenosti od obale, za što je panula gotovo idealna.

Iako ne postoji jednostavan recept za uspješnu panulu, radi samih specifičnosti svakog okruženja a čak i plovila, možemo barem navesti i podijeliti osnovne smjernice za izradu sistema panula za brancina.Ovisno o tipu panule, lagane ili srednje, koriste se drugačiji štapovi te ostali prateći pribor.



Štapovi iz pribora za laganu panulu brancina nisu iz kategorije tvrdih i teških štapova, već je poželjno koristiti čvrst i elastičan, najčešće dvodijelni štap od 3,5m snage 30-60 lb ili pak teleskopski od 5m snage 50-100lb, te najloni debljine 0,33 mm te obavezno fluorokarbonski predvez debljine 0,28 mm ili manji, kao npr. Colmic Seguar.
Štapovi iz pribora za srednju panulu brancina su jači teleskopski štap dužine 5m, snage 50-100lb ili pak 100 – 200 lb, te najloni debljine 0,60 mm uz obavezan fluorokarbonski predvez debljine 0,50mm.

Prilikom panule prakticira se lov sa raznim umjetnim mamcima i varalicama. Mamci za brancina su vrlo značajan dio panule – male jegulje, cipli, pauk, knez bit će savršen mamac. Udice se koriste tako da se riba-mamac majprije kroz usta zakvači sa laganim jiggom., a od njega udicom koja se zabada po kožu mamca. Jigg se koristi da se mamac pri povlačenju ne bi okretao oko svoje osi, čime bi smo unaprijed osudili ribolov na neuspjeh. Sam jigg mora biti težak samo nekoliko grama, od 2-4, kako mamac ne bi tonuo preduboko. Ukoliko koristimo prirodne mamce preporučaju se udice od veličine 6 naviše (po Mustadu).

Umjetnu plastičnu lignju preporučeno je korisititi samo ako pri ruci nemamo neku od varalica, veličine od 7 cm naviše, dostupne iz ponude više proizvođača: Yo-zuri, Yamashita, Rapala, Duela, DIP, Alceda itd.. Naravno, slobodno isprobajte, nikad niste sigurno kad i usjpešna imitacija lignjice neće privući branka.

_________________

i eden tekst od Sandro kako dopolnenie



Eksplozija na površini

Koliko ste puta odlazili u ribolov s namjerom lova najprepredenijeg morskog grabežljivca? Koliko ste se puta vraćali praznih ruku proživljavajući agoniju neuspjeha u svojoj glavi? Zasigurno bezbroj puta. U cijeloj priči poznata je samo vrsta ribe na koju se ciljalo, pogađate, radi se o brancinu. Za neke je on predmet nedosanjanih snova, neuhvatljiva i misteriozna riba kojoj se pripisuju gotovo nestvarne priče o neuhvatljivosti i lukavosti kao nijednoj drugoj. Za druge je on riba broj 1, svakodnevni ulov, riba s kojom se liježe i budi, a posebice sanja najljepše snove.

Zašto je sve vezano za lov brancina prekriveno velom tajni? Puno je odgovora na to pitanje, a svi su manje više slični – proizašli iz brojnih neuspješnih avantura koje su za ishod imale prazne čuvarice i glavu ispunjenu upitnicima veličine ribe koja se priželjkivala s druge strane štapa. Sve te brojne avanture većini ribolovaca stvorile su još dublji jaz i nove nedoumice bez konkretnih zaključaka. Sve ovo je jako dobro poznato i meni samom jer sam i sam donedavno spadao u istu kategoriju. Međutim sve se promijenilo jednog lijepog dana nakon dugotrajnog mozganja i analiziranja još jednog neuspješnog ribolova. Što je to preokrenulo moje razmišljanje i otvorilo moje oči u lovu na ovu prekrasnu ribu?



Puno sitnica do uspjeha

Pa krenimo redom od samog početka. Prva i osnovna stvar bez koje nema uspješnog varaličarenja brancina je ribolovna pozicija koja je u ovom slučaju doista specifična i prvenstveno jako zahtjevna. Naime, da bismo sagledali stvar na pravi način i detaljno analizirali svoje pogreške, moramo se staviti u poziciju lovine, u ovom slučaju brancina, te pogledati njegov jelovnik koji se sastoji od sitnih težine zbog načina obavljanja ribolova, a to je konstantno kretanje kroz more i pretraživanje širokog područja u potrazi za brancinom. Mora biti dobar bacački štap, što znači da izbacuje varalice na veliku udaljenost i preporučljive gramaže od 5-18 grama. Ovakav štap u većini slučajeva pokriva sve težine i veličine varalica koje koristimo i na kraju mora biti upotrebljiv za korištenje na moru isto kao i rola koju koristimo. Rola naravno mora biti adekvatna sa štapom kojim lovimo, dakle, idealno izbalansirana sa štapom što će za ishod imati dalek izbačaj i pravilan rad varalice. Duljina idealnog štapa je između 2,10-2,40 m. Kraći štapovi su lošiji zbog manje mogućnosti daljeg izbačaja dok veća duljina donosi veliki plus po pitanju daljine izbačaja ali ujedno i veliki minus zbog otežanog rada s površinskim varalicama manje i srednje veličine kakve su upravo idealne za ovakvu vrstu lova. Osim kvalitetnog štapa i role važna stavka uspješnosti je kvalitetna upredenica i kvalitetan fluorocarbonski predvez.

Što se traži od upredenice? Prvo i osnovno je da nam omogućuje daleke izbačaje, a ujedno da je mekana i dobro uočljiva na velikim udaljenostima. Moja preporuka za korištenje su upredenice proizvedene u Zemlji izlazećeg sunca – Japanu. S njima nema greške, deklarirane debljine i nosivosti su istinite, a njihova svilenkasta mekoća je poznata stvar u cijelom svijetu. Debljine koje ćemo koristiti su po japanskim oznakama #0,6-0,8 ili po europskim 0,12-0,15 mm. Upotrebu tanjih ne preporučam zbog nepotrebnog riskiranja od pucanja prilikom drila većeg primjerka brancina, dok one u debljim promjerima bitno skraćuju daljinu izbačaja ali isto tako i ograničavaju rad varalice.

Kao što sam već ranije rekao, za predvez ćemo koristiti fluorocarbon i to pod obavezno. Dakle, ovo treba shvatiti najozbiljnije moguće te momentalno i kategorički odbaciti bilo kakvu nedoumicu po tom pitanju, koja je uglavnom financijske prirode. Oko ovog nemam namjeru puno duljiti. Sve što ću reći je to da se u 1,5 metara dubine svaka nepravilnost automatski uočava i detektira od strane ciljane lovine i za posljedicu ima praznu čuvaricu. Da bismo sami sebe poštedjeli nepotrebnog mozganja, za predvez trebamo koristiti najbolji fluorocarbon koji si možemo priuštiti, dakle, onaj najskuplji.

Što to konkretno znači? Prvo i osnovno, da je 100% fluorocarbon, a ne nekakav najlon presvučen slojem fluorocarbona, da je deklarirana debljina i nosivost stvarna a ne napuhana. Za debljine od 0,19mm – 0,23 mm deklarirana nosivost će iznositi od 5-8 lb, ovo je u primjeru Sunline V-Hard fluorocarbona kojeg i sam koristim, a koji je najbolje što sam dosad uspio naći na tržištu. Spoj fluorocarbonskog predveza i upredenice obavljajte jednim od najpouzdanijih i najčvršćih čvorova koje sam dosad vezao, a to je F-G knot. Malo je teži za vezanje u prvih nekoliko pokušaja ali kad uđete u štos vezat ćete ga i zatvorenih očiju čak i u uvjetima slabije vidljivosti. Njegova posebnost leži u činjenici da se kod većine ostalih čvorova fluorocarbonski predvez uglavnom omotava oko upredenice, dok je kod F-G čvora upravo suprotno čime dobivamo nevjerojatnu snagu. Prvi put kad sam ga svezao nisam mogao vjerovati koliko je jak ali i da istovremeno ima najmanji mogući promjer čvora što nam je od ogromne važnosti prilikom prolaska kroz provodnike štapa čime su nam omogućeni još dalji izbačaji.

Ako vam naša shema ne pomogne, pogledajte kako se veže ovde.



Vjetar, plima i oseka, mjesečeve mijene

Prije nego se detaljno posvetim izboru varalica malo ću se osvrnuti na tri bitna faktora morskog ribolova: 1. vjetar, 2. Plima i oseka te 3. mjesečeve mijene. Vrsta i smjer vjetra imaju ogroman utjecaj na uspješnost lova. Pojašnjeno u kratkim crtama to izgleda ovako: vjetrovi koji pušu iz pravca sjevera su uglavnom hladni i neugodni vjetrovi koji bistre more, a samim tim i otežavaju ribolov. Uz to, oni i smanjuju apetit morskih riba. Vjetrovi koji pušu iz smjera juga su topli vjetrovi koji pušu s mora na kopno i mute more te potiču riblje vrste na pojačano hranjenje.

Dakle, naše ribolovne izlete ćemo planirati u vrijeme trajanja južnih vjetrova ili, što je najbolje, neposredno nakon prestanka istih. Izmjena plime i oseke je najvažnija stvar kod određivanja termina lova. Za vrijeme trajanja plimnog vala, odnosno, u vremenskom periodu dizanja istog treba ići loviti, a svaki lov za vrijeme niskog mora, odnosno u periodu oseke, bitno smanjuje naše šanse za lov. Mjesečeve mijene su isto vrlo bitne u cijeloj priči, naime, ukoliko se vrijeme lova odvija u noćnom terminu svjetlost mjeseca je ono što čini bitnu razliku između dobrog i lošeg lova (mjesec je dakle dobar za ribolov), a isto tako se i period od tri dana prije i tri dana poslije svake izmjene mjesečeve mijene smatra periodom kvalitetnog lova.



Plitko i zatravljeno

Kao što sam već prije napisao, lokacije na kojima lovim su malih prosječnih dubina i prilično zatravljene. Zatravljenost terena nam može stvarati velike probleme prilikom lova iz više razloga. Jedan od njih je taj da se sva ta pusta trava s vremenom postepeno odiže od dna i završava na površini što u situacijama kad vjetar puše može stvarati velike probleme. To najbolje znaju oni koji su probali loviti površinskim varalicama koje prilikom svoga rada pri nailasku i najmanje travke gube svoj rad i počinju se izvrtati na površini. Ovo treba uvijek imati na pameti i primjenjivati u skladu sa smjerom vjetra, što znači da ćete uvijek birati stranu za lov onu pri kojoj vam vjetar ne puše u lice već u leđa, jer ćete na taj način maksimalno izbjeći plutajuće travke koje se odižu sa dna. Zatravljenost terena, osim što stvara problem prilikom lova, ima za posljedicu i jednu jako korisnu stvar, a ta je da se na ovakvim terenima riba osjeća daleko sigurnije od „čistih“ lokacija što će nam omogućiti bolji ulov. Činjenica da lovimo na plitkoj zatravljenoj lokaciji određuje i tehniku lova koja se ukratko može opisati na ovaj način: lagano i oprezno približavamo se mjestu lova u visokim nepropusnim čizmama, najbolje neoprenskim, ulazimo u more i zastajkujemo na trenutak promatrajući kretanje sitne ribe i locirajući prijelaze ili kakve čiste rupe u pojasevima trave na koje ćemo plasirati našu varalicu. Takva mjesta znaju često biti na prilično velikoj udaljenosti od obale pa je iz tog razloga važno loviti priborom koji nam omogućuje dostizanje takvih udaljenosti. Pri tome moramo stalno imati na pameti činjenicu da je brancin jako oprezna i lukava riba koja će na svako nepotrebno stvaranje buke ili prilikom uočavanja naše siluete jednostavno ignorirati sve pokušaje te će nam se događati situacije da prilikom vođenja varalice brancin istu samo prati ali ju ne napada. Ovo možemo preokrenuti u našu korist na način da naglo promijenimo brzinu ali i smjer vođenja varalice što u većini slučajeva zna isprovocirati brancina na napad. Ukoliko nam ovo ne donese preokret treba pokušati s promjenom varalice. Ponekad je dovoljno promijeniti samo boju varalice, a ponekad je potrebno pokušati s izmjenom veličine ali i vrste dotične. Ukoliko sve navedeno ne donese napad brancina treba promijeniti lokaciju i pokušati 20-30 metara dalje ponoviti radnju. Ukoliko smo našli brancina i ostvarili ulov nikako ne treba nakon toga mijenjati lokaciju već treba neko vrijeme i dalje ostati loviti na istom mjestu jer se često zna dogoditi da na istoj lokaciji ostvarimo i po nekoliko uspješnih ulova. Ovo je posebno karakteristično za ovo doba godine kad se brancin grupira u jato s ciljem skorog mrijesta. Znalo mi se dogoditi da sam u pet uzastopnih zabačaja varalice na istoj lokaciji imao pet ulova brancina čija se težina kretala u rasponu od 700 g – 2,5 kg, stvarno nešto nesvakidašnje I rijetko viđeno osim u ovom periodu godine. Da bismo povećali svoje šanse za ulov, smanjit ćemo debljinu fluorocarbonskog predveza na minimalnu moguću ovisno naravno o štapu kojeg koristimo. Ja koristim predveze od izuzetno tankih 0,19 mm do nešto debljih 0,23 mm. Ovaj zadnji koristim u iznimnim situacijama kad je očekivani ulov velike težine (više od 2 kg), svi brancini ispod te težine izlaze na obalu kao od šale s kvalitetnim tankim predvezom. Sama duljina predveza će nam biti nešto veća od standardne, a kretat će se u duljinama od 0,60-1,00 metra upravo zbog specifičnosti lovnog terena tj. njegove male dubine. Što se tiče varalica koje ćemo koristiti u lovu, one su isključivo površinci tipa walkera i popera ili manjeg silikonca u kombinaciji s walkerom ili poperom.



Varalice

Odmah u startu moram napomenuti da su sve navedene varalice proizašle iz mnogobrojnih sati provedenih u lovu brancina i s njima sam ostvario najbolje rezultate, što naravno ne znači da osim njih ništa drugo neće biti lovno, dapače, ima more toga što lovi ali ovo je selekcija onog što je meni najviše lovno. Počet ću od najmanjih varalica koje trenutno koristim, a koje su prava mala remek djela, nevjerojatno učinkovita i ubojita, pogotovo u lovu brancina na ovakvim specifičnim terenima. To su varalice japanske tvrtke DUO iz njihove „micro“ serije Tetraworks.

Odlika ovih varalica je njihova minijaturna veličina koja se kreće u rasponu od 38 mm – 50 mm te njihova mala težina od svega 3-5 grama. U „normalnim“ okolnostima, bolje rečeno, u situacijama lova na dubljim i čistim terenima od ovako male duljine i gramaže varalica nema neke pretjerane koristi no na plitkim terenima na kojima je od presudne važnosti da varalica prilikom izbačaja “legne” na površinu bešumno i ujedno da njezin rad bude maksimalno uočljiv, s prosječnom dubinom rada između 10 i 40 cm, ovo su prave male ubojice. Inače, za ovakvu vrstu lova pokazale su mi se najbolje varalice dužine tijela od 3-8 cm s tankim izduženim tijelom koje se dobro bacaju na velike udaljenosti. Slijedom ovoga dolazimo do spiska najučinkovitijih walkera, a to su Megabassov Dog X Junior Coayu Slider, odnosno, plivajuća manja verzija Dog X-a, zatim Lucky Craftov Sammy 65, a u ponekim situacijama zna biti dobar i Sammy 85, posebice nakon prestanka olujnog juga kada se kraju približe prave “lole” od brancina, primjerci veći od 3 kg. Izuzetno dobri walkeri su od firme Maria, njihov MP 1 je jedan od najmanjih walkera na tržištu s fantastičnim radom. MP1 u žutom dekoru zna biti joker varalica koja je nasukala na suho brojne primjerke brancina. Jacksonov Risk Bait Small Size Top Water Pencil Lure je također odlična varalica za lov, idealne je dužine 7 cm i težine 7 g, a baca se izuzetno daleko.

Ima tu još dosta znanih i neznanih walkera koji su izvrsni za lov, a svima je odlika mala duljina i težina te tanko i izduženo tijelo s vrsnim bacačkim sposobnostima. Što se tiče popera izbor je doista šarolik pa počnimo od Duovog malog Poco Poca duljine 40 mm, izuzetno malog trogramskog, filigranski odrađene završne izrade i nevjerojatne površinske akcije. Posebnost mu je što ga se može ubaciti i u najmanju rupu u travi upravo na glavu brancina i jednim plopom isprovocirati brancina na napad. Megabass Pop X u saltwater varijanti je također odličan poper, zatim Marijin Pop Queen u duljinama 50 mm I 80 mm, u ovoj duljoj varijanti na sistemu s bočnim silikoncem, a može i strimerom, odličan je za lov po vjetrovitom vremenu i većim valovima. Također su odlični Lucky Craftov G Splash 65 i S8. Kod popera je važno da se bacaju daleko i da nemaju predebelo tijelo, odnosno, da su tanjeg i izduženijeg tijela. Kombinacija popera ili walkera sa silikoncem na bočnom predvezu zna u određenim situacijama dati izvrsne rezultate, pogotovo ako lovimo za vrijeme trajanja jačeg južnog vjetra kada je smanjena vidljivost mora a brancin je okrenut površinskoj aktivnosti. U takvim situacijama s varalicama normalne težine, bolje rečeno, s walkerom ili minijaturnim poperom, nećemo se baš naloviti, a da ne pričamo kakve noćne more ćemo proživljavati pri svakom izbačaju po jakoj južini. Međutim, ukoliko na predvez od fluorocarbona montiramo popera, ukoliko lovimo po vjetru, ili walkera koji je puno učinkovitiji po mirnom moru I na udaljenosti 50-tak cm od njega na bočni predvez vežemo manjeg silikonca tipa Fins, Jackall-ov Super Pin Tail Shad 3“ ili 4“ ili Super Reaper od 3“ na dužini od 10-15 cm, mogli bismo ostvariti ulov života. Ovakvom kombinacijom popera i silikonca oponašamo akciju lova veće ribe koja lovi manjeg silikonca na bočnom predvezu.



Mali savjet: Kod izrade bočnog sistema na kojem se nalazi silikonac predvez radite od nešto debljeg fluorocarbona kako biste zaplitanje bočnog sistema sa silikoncem sveli na minimum. Isto tako pogođena duljina predveza je ona kada silikonac prilikom povlačenja lagano poskakuje po površini mora.



Želim vam puno uspjeha u nadmudrivanju s ovom prekrasnom ribom.

Bistro!



Piše: Aleksandro Žmara

_________________

A slika? Mozda ke fatam a neznam sto sum fatil

_________________
Podobro da si sam, otkolku da ne si so site

ova e brancin Ilija.



ke postavam i uste sliki vo tekstovite pogore za da bide pojasno. ( sabajlevo ne mozev ).

_________________

Ваква риба не сум фатил,а сум ја видел само во менито кај Столе во Воденица

_________________
Podobro da si sam, otkolku da ne si so site

epa sega mozes da probas da ja fatis

Кога ке се прочитаат текстовите мислиш дека знаеш се за леврекот и треба само да отидеш и да го уловиш.
Воопшто не е така.
Лерекот или бранцинот е страшно умна риба.

_________________
,, bolje planski uzmak nego castan poraz ,,

ajde malku doskoluvanje
obratete vnimanie kade i na sto go lovat

_________________

Затревениве терени ме потсетуваат на едно-две места кај што сме поминале.

_________________
I can be hopeful out here even in failure because I know if I just go out there, it might be different, something might be different, something I do might make a difference.

Si pominal na takvi tereni ama togas nemase Pugacev Cobra

_________________
Ракијата што ја носат рибарите кога одат по риба, има спасено многу повеќе риби
одколку што спасиле сите рибочуварски служби, здруженија и инспектори од ДИЗ заедно